Korupciju možete prijaviti podnošenjem prijave Uredu za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije u Brčko distriktu BiH. Prijavu je moguće dostaviti na sljedeće načine:

• Putem pošte,
• Osobno, u prostorijama Uredu za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije u Brčko distriktu BiH,
• Putem službenog e-maila,
• Putem službene web stranice, korištenjem online sistema za prijavu korupcije.

Prijave dostavljene poštom, e-mailom ili putem online sistema mogu biti anonimne ili imenovane, ovisno o želji podnositelja. Prijava se može podnijeti u slobodnoj formi ili popunjavanjem Jedinstvenog obrasca za prijavu korupcije.

Da bi prijava bila potpuna i efikasno razmotrena, trebalo bi da sadrži sljedeće informacije:

a) Podaci o podnositelju prijave (ako nije anonimna): ime i prezime, adresa stanovanja i vlastoručni potpis.
b) Podaci o instituciji u kojoj se sumnja da je korupcija počinjena: puni naziv i sjedište institucije.
c) Opis radnje ili ponašanja koje se prijavljuje kao korupcija, sa jasno navedenim činjenicama i okolnostima koje izazivaju sumnju.
d) Podaci o prijavljenoj osobi, ako su poznati: ime i prezime, pozicija, radno mjesto te informacije o propisima za koje se smatra da su prekršeni.

Uz prijavu je poželjno priložiti svu raspoloživu dokumentaciju ili druge dokaze koji mogu potvrditi osnov sumnje na korupciju.

Zviždač je lice zaposleno u organima javne uprave i institucijama, javnim poduzećima, ustanovama i drugim pravnim licima koje je osnovao Brčko distrikt BiH, pravnom licu i poduzetniku, kao i svako drugo punoljetno lice bez obzira na radno-pravni status, koje zbog opravdane sumnje ili okolnosti na postojanje korupcije u dobroj vjeri podnese prijavu odgovornim licima ili institucijama u skladu s Zakonom o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju i u skladu s tim dobije zaštićeni status.

Zaštićeno prijavljivanje je:

a) prijavljivanje informacija nadležnom autoritetu za koje zaposleni razumno vjeruje da predstavljaju korupciju;

b) prijavljivanje krivičnog djela korupcije protiv odgovornog lica u organima javne uprave i institucijama, javnim poduzećima, ustanovama i drugim pravnim licima koje je osnovao Brčko distrikt BiH, pravnim licima i poduzetnicima;

c) podnošenje tužbe, žalbe ili prigovora u vezi s korupcijom protiv odgovornog lica u organima javne uprave i institucijama, javnim poduzećima, ustanovama i drugim pravnim licima koje je osnovao Brčko distrikt BiH, pravnim licima i poduzetnicima;

d) svjedočenje na sudu ili u disciplinskom postupku protiv odgovornog lica u organima javne uprave i institucijama, javnim poduzećima, ustanovama i drugim pravnim licima koje je osnovao Brčko distrikt BiH, pravnim licima i poduzetnicima;

e) sarađivanje u postupku koji vode istražni organi.

Štetna radnja je radnja kojom poslodavac nanosi štetu zaposlenom donošenjem rješenja o prestanku radnog odnosa, otkazom ugovora o radu, suspenzijom s radnog mjesta, postavljanjem na niže radno mjesto, proglašavanjem prekobrojnim, pokretanjem disciplinskog postupka, ucjenjivanjem ili davanjem negativne ocjene, stvaranjem neprijateljskog radnog okruženja, izostankom poslovnog angažmana, a sve kako bi zaposlenog odvratio od zaštićenog prijavljivanja, ili koja predstavlja čin odmazde protiv zaposlenog koji je prijavio sumnju na korupciju.

Korektivna mjera je svaka radnja kojom se zabranjuju, ublažavaju ili uklanjaju uzroci ili posljedice štetnih radnji prema zviždaču u vezi s prijavljenim slučajem korupcije, a koja naročito obuhvata mjere osiguranja i nadoknadu štete.

Organi javne uprave, institucije, javna preduzeća, javne ustanove i druga pravna lica čiji je osnivač Brčko distrikt BiH dužni su dva puta godišnje izvještavati Ured za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije u Brčko distriktu BiH o sprovođenju aktivnosti predviđenih strategijom odnosno akcijskim planom i to do 15. siječnja odnosno 15. srpnja za prethodni šestomjesečni period, putem kontakt lica za sprečavanje korupcije.

Podaci o realizaciji aktivnosti predviđene strategijom odnosno akcijskim planom dostavljaju se putem Obrasca za izvještavanje o implementaciji antikoruptivnih aktivnosti predviđenih strategijom i akcijskim planom za borbu protiv korupcije u Brčko distriktu BiH koji je dostupan na službenoj web stranici Ureda.

Izvještaj o sprovođenju mjera i preporuka za poboljšanje integriteta dostavlja se Uredu za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije u Brčko distriktu BiH najmanje jednom godišnje, a po potrebi i češće.

Izvještaj o sprovođenju mjera i preporuka za poboljšanje integriteta treba da obuhvati osnovne informacije o organu javne uprave ili instituciji koja priprema dokument. U uvodnom dijelu potrebno je naznačiti period na koji se odnosi izvještaj, ukratko predstaviti datum usvajanja plana integriteta, oblasti koje su prepoznate kao rizične, kao i ukupan broj utvrđenih rizika.

Nakon uvoda slijedi tabela koja treba da sadrži sljedeće elemente: naziv rizika, mjeru za upravljanje rizikom odnosno unaprjeđenje integriteta organa/institucije, prioritet mjere, aktivnosti potrebne za njenu realizaciju, podatak o tome da li je mjera sprovedena (da/ne) i kratak opis realizacije mjere ili obrazloženje razloga zbog kojih mjera nije sprovedena.

Da, prijavitelj korupcije ima pravo biti upoznat sa svim aktivnostima koje Ured za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije u Brčko distriktu BiH preduzima po osnovu njegove prijave.

Uobičajena praksa Ureda za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije u Brčko distriktu BiH jeste da obavještava podnosioce prijava čiji je identitet poznat, dok se anonimni podnosioci prijava mogu u svakom trenutku obratiti Uredu za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije u Brčko distriktu BiH kako bi dobili informaciju o statusu i poduzetim radnjama u vezi s njihovom prijavom.

Ne, Ured za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije u Brčko distriktu BiH, postupajući po anonimnim prijavama, ne poduzima aktivnosti usmjerene na otkrivanje identiteta anonimnih prijavitelja.

Naprotiv, u skladu sa internim aktima Ureda za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije u Brčko distriktu BiH, dužna je postupati tako da štiti lične podatke i identitet podnosioca prijave, bez obzira na to da li je identitet poznat ili nepoznat.

Da, prijavitelj korupcije ima pravo na zaštitu svojih ličnih podataka i identiteta, u skladu sa važećim zakonskim propisima i internim aktima Ureda za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije Brčko distrikta BiH.

Ova zaštita se odnosi kako na identifikovane, tako i na anonimne prijavitelje.