Mirza Mešanović, pomoćnik direktora Ureda za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije u Brčko distriktu BiH, u razgovoru za Inforadar govori o stvarnom stanju borbe protiv korupcije u Brčko distriktu. Iako ističe da je osnivanjem Ureda došlo do vidljivog pomaka, priznaje da su procesi spori i da javnost očekuje brže i konkretnije rezultate. Komentariše i porazne nalaze izvještaja Transparency International BiH, slabu percepciju institucionalne odgovornosti, te ključne koruptivne rizike u javnim nabavkama, zapošljavanju i upravljanju budžetskim sredstvima.
Kako ocjenjujete stanje korupcije u Brčko distriktu BiH?
MEŠANOVIĆ: Kada je u pitanju stanje korupcije u Brčko distriktu BiH složit ćemo se da uvijek može biti bolje. Činjenica da je se od uspostavljanja Ureda za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije u Brčko distriktu BiH stanje dosta popravilo, iako javnost i građani očekuju brže odvijanje procesa i konkretnije rezultate. Ured surađuje sa svim institucijama kada je u pitanju borba protiv korupcije te su ti procesi prilično spori do samog okončanja što u ovom momentu građani i javnost ne podržavaju.
Transparency International BiH je u svom izvještaju za ovu godinu naveo da je tokom 2025. zaprimljeno više od 1.000 prijava građana vezanih za korupciju, dok se najveći broj slučajeva odnosio na državnu upravu, zapošljavanja i upravljanje javnim resursima. Kako objašnjavate činjenicu da su upravo institucije koje bi trebale garantovati zakonitost rada i dalje percipirane kao najrizičnije za korupciju?
MEŠANOVIĆ: Smatram da je osnivanjem institucija koje se bave borbom protiv korupcije dat vjetar u leđa građanima da prijave koruptivne radnje bez obzira na institucije i pojedince. Velik broj prijava se odnosi na prijavljene moguće nepravilnosti generalno u institucijama. Složio bih se da su institucije one koje bi trebale biti pozitivan primjer postupanja i ponašanja.
Prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2025./2026., BiH je među četiri najlošije rangirane zemlje u Evropi sa ocjenom 34 od 100. Da li je problem u slabim institucijama i političkom uticaju na sistem ili u nedostatku konkretnih sankcija za visoku korupciju?
MEŠANOVIĆ: Svi smo čuli ili pročitali da je BiH jedna od najlošije rangiranih zemalja u Evropi po pitanju percepcije korupcije. Smatram da dobra politička volja i jačanje institucija može da doprinese promjeni stanja na bolje, ali itekako sankcija za učinjeno koruptivno djelo može doprinjeti ozbiljnosti i promjeni stanja.
U javnosti se često može čuti da institucije za borbu protiv korupcije postoje samo formalno i da se svi bore protiv korupcije, ali korupcija pobjeđuje. Kako komentarišete to?
MEŠANOVIĆ: Kada je u pitanju postojanje institucija za borbu protiv korupcije smatram da je Brčko distrikt BiH uz još neke od anti koruptivnih timova BiH dobar primjer što dokazuje izvještaj za 2025. godinu gdje je zaprimljeno najviše prijava koje su u potpunosti obrađene. Mogući loš rezultat proizlazi iz loše percepcije samog pojma korupcije i nedovoljna edukacija građana. To smatram bitnim jer za dobar ili željen rezultat Uredu je potrebna i kvalitetna prijava za dalje postupanje.
Da li institucije u Brčko distriktu, po Vašem mišljenju, imaju stvarnu političku volju za borbu protiv korupcije ili je riječ o formalnom ispunjavanju obaveza?
MEŠANOVIĆ: Kada je riječ o institucijama u Brčko distriktu BiH mogu reći da je saradnja na jednom zavidnom nivou prema Uredu. Ponavljam, možda su očekivanja u ovom momentu od strane javnosti i građana Brčko distriktu BiH puno veća.
Koji su trenutno najveći koruptivni rizici u radu javnih institucija Brčko distrikta?
MEŠANOVIĆ: Kada su u pitanju koruptivni rizici kroz rad javnih institucija i prijava koje svakodnevno zaprimamo možemo zaključiti da su to sistem javnih nabavki, zapošljavanje, dijeljenje budžetskih sredstava i dr.
Koliko građani prijavljuju slučajeve korupcije i kakve su najčešće prijave koje dobijate? Imaju li dovoljno povjerenja u institucije da prijave korupciju bez straha od posljedica?
MEŠANOVIĆ: Kada su u pitanju prijave građana sa elementima mogućih koruptivnih djela smatram da je za nivo Brčko distrikt BiH na jednom zadovoljavajućem nivou što pokazuje kako sam prethodno spomenuo izvještaj za godinu i dio koji se odnosi na zaprimljene prijave. Kada je u pitanju prijavljivanje od strane građana sigurno je da postoje određene predrasude ili doza straha od mogućih posljedica po prijavljivanju korupcije. Ured je omogućio podnošenje prijave na nekoliko načina te na taj način zaštitio građane od mogućih rizika prilikom podnošenja prijave.
Koliko je efikasan sistem zaštite zviždača u Brčko distriktu BiH?
MEŠANOVIĆ: U Brčko distriktu BiH postoji Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju te sama primjena istog se pokazala dosta dobro. To dokazuju procesi kroz koje prolazimo sa zaštićenim prijaviteljima korupcije – zviždači, i rezultatima koji stoje iza našeg rada kroz sistem zaštite.
Da li je Ured u kojem radite bio izložen političkim pritiscima ili pokušajima opstrukcije rada?
MEŠANOVIĆ: Kroz svoj dosadašnji rad mogu reći da Ured nije bio izložen političkim pritiscima koje bi imali utjecaja na sam rad Ureda i tok procesa. Moram pohvaliti podršku predsjednika Skupštine Bd BiH i Gradonačelnika Bd BiH. To sve dokazuje maksimalna podrška prilikom donošenja novog Zakona o Uredu kao i podrška svim procesima koji imaju za cilj jačanje institucionalnog kapaciteta i transparentnosti rada Ureda.
Kako objašnjavate činjenicu da Brčko distrikt BiH, uprkos godinama rada privatnih visokoškolskih ustanova, nema ni osnovne elemente univerzitetskog centra, dok se istovremeno pominje da je izdato više od 10.000 diploma. Ko snosi odgovornost za to?
MEŠANOVIĆ: Razumijem zabrinutost koja se odnosi na razvoj univerzitetskog centra u Brčko distriktu BiH. Obrazovanje je strateško pitanje koje prevazilazi okvire jedne lokalne zajednice i zahtijeva koordinaciju na državnom nivou. Distrikt je u proteklim godinama imao značajan broj visokoškolskih ustanova, ali je jasno da je potrebno dodatno ulaganje u infrastrukturu i kvalitet. Naša je obaveza da u saradnji sa svim relevantnim institucijama radimo na jačanju obrazovnog sistema, kako bi se osiguralo da diplome koje se izdaju budu rezultat kvalitetnog procesa obrazovanja.
Imate li konkretne podatke koji potvrđuju obim falsifikovanih ili spornih diploma u Brčko distriktu i koliko je taj problem zaista prisutan u javnom sektoru?
MEŠANOVIĆ: U Brčko distriktu BiH je praksa da prilikom prijema na radno mjesto se istovremeno vrši i provjera validnosti diplome od strane institucija koje provode konkursne procedure.